|
|
| prosinac, 2007 | ||||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
eko blog....mislim da bi nas globalno zatopljene,zagađivanje okoliša...možda bimo reciklažom i tim stvarima mogli "udaljiti" globalno zatopljenje.....reciklirajte jer nas to može spasiti!!!!bez prirode ne možemo živjeti!!!!
l
inkovi blogova
moj normalan blog
taychi
stela
paja i mina
majne sister
že
magdalena
linkovi peticija....
zatvaranje zoo vrta u splitu
masakr pasa u srbiji
glas humanosti-21 zahtjev za 21. stoljeće
linkovi internet stranica o prirodi,ekologiji,životinjama...
čistoća d.o.o.
prijatelji životinja
bernardinci
o svemu u vezi prirode
Globalno zatopljenje opisuje aktualni porast prosječne temperature zraka na našoj planeti. Taj naziv uveden je u tokom 1980-tih, kada se je nauka počela baviti tim fenomenom. Globalno zatopljenje prouzrokuje mnoge posljedice na zemlji, npr. poplave.
Kisela kiša je padalina zagađena sumporovim dioksidom, dušikovi oksidi, amonijakom i drugim kemijskim spojevima. Dok se normalna pH vrijednost kiše nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta većoj količini kiseline u odnosu na neopterećenu kišnicu.
Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znači prirast kiselosti za deseterostruko. Glavnu odgovornost za opterećenja uzrokovana kiselim kišama snose termoelektrane, dim iz kućanstva i ispušni plinovi u prometu. Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora.
Ako pH vrijednost u inače jako čistim brdskim potocima i jezerima prijeđe u kiselo područje može doći do izumiranja riba i drugih organizama. Dospije li kisela kiša u tlo oslobađaju se teški metali koji mogu opteretiti podzemne vode, a time i pitku vodu. Na taj način se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam.
Ispitivanja pokazuju da sumporna i dušična kiselina snose najveću odgovornost za kiselost kiše.
1980-ih godina prošlog stoljeća se brujalo o "kiseloj kiši". U međuvremenu se činilo da se ta tema zaboravila, no kisele kiše i dalje postoje. Iako je većina mrtvih stabala posječena i šume ponovo pošumljene, ipak uzroci još dugo nisu odstranjeni. U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispušnih plinova u prometu i dalje nastaju plinovi kao što su sumpor-dioksid i dušik-oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu. S vodom iz kišnih kapi ovi plinovi reagiraju stvarajući kiseline. pH vrijednost kišnih kapi se prebacuje u kiselo područje.
Stručnjaci predviđaju da će se u godini 2020. za trećinu manje sumpornih-oksida ispuštati u zrak nego u godini 1980., ali da će se u području Azije njihova emisija u tom vremenskom periodu više nego udvostručiti. Još štetniji su dušik-oksidi koji u okolinu dospijevaju najvećim dijelom kao ispušni plinovi u prometu. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa stručnjaci očekuju prirast i ovih plinova na svim kontinentima.
Dakle, opasnost od kiselih kiša još nije prošla. Čak štoviše, brzi razvoj industrije i prirast prometa će kišu i na drugim kontinentima učiniti kiselom. Teško je i zamisliti koji učinak bi kisele kiše imale na tropske šume.
Smanjimo svoj kućni otpad za jednu trećinu
– kompostirajmo!
Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Čini oko trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Taj se postupak zove kompostiranje, a znači aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost, kao konačni produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće.
U Zagrebu rade dva ogledna projekta odvojenog prikupljanja kompostabilnog otpada (biootpada). Odvojeno prikupljeni biootpad odvozi se na kompostanu. U kompostani se biootpad obrađuje i po završetku procesa dobiva kompost, koji se koristi kao dodatak tlu na zelenim gradskim površinama.
Odvojeno prikupljanje biootpada moguće je:
• u smeđim spremnicima, postavljenim uz stambeni objekt – skupljač dolazi i odvozi biootpad u kompostanu;
• na način da se odvojeni biootpad donosi u reciklažno dvorište (manje količine) ili u kompostanu;
• organiziranjem prigodnih prikupljanja biootpada (božićna drvca, otpalo jesensko lišće, proljetna i zimska rezidba).
U smeđe spremnike dozvoljeno je odlagati:
• kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.)
• vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.);
• ostali biootpad (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci).
U smeđe spremnike ne smiju se odlagati:
tekući ostaci kuhane hrane, meso, ribe, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti, pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad, obojeni i lakirani drveni otpad, papirnati i stakleni otpad, odjeća, cigarete i dr.
sam naslov sve kaže!!!ljubitelji biljaka i životinja i oni koj će to postati uživajte i komentirajte
!!!svi koje brine to što se zagađuje zemlja pridružite se!!!
malo slika...
plitvice(plitvička jezera)
biljka...(cvijet)...
